Ime Egeja

Kako je Egejsko more dobilo ime - PRIČA O DVA BIKA I EGEJU



Nastanak imena ovog sredozemnog mora vezan je za mitološka predanja o kralju Minosu, kralju Krita po čijem je imenu i nazvana velika minojska kultura.
Rt Sunion
Minos je bio Zevsov sin koji se rodio iz jedne od mnogih Zevsovih ljubavnih avantura.
Pored svojih sedam žena, Zevs je imao i jednu od ljubavnica po imenu Evropa. Zevs je Evropu sreo u Fenikiji (antičkoj civilizaciji koja se prostirala na uzanom obalskom pojasu na krajnjem istoku Sredozemnog mora, na prostoru današnje Sirije). Ugledavši tu prelepu ćerku kralja Fenika, Zevs se strasno zaljubio i da bi joj nekako prišao pretvorio se u sjajno belog bika i ponizno joj prišao spustivši se na kolena i gledajući je umiljatim očima. Prelepa, razuzdana Evropa je bila očarana i popela se na bikova leđa. Međutim, tek što je sela, bik je stao na noge i pojurio u more uskočivši u talase. Prerušenog Zevsa sa Evropom na leđima je u moru sačekao njegov brat Posejdon i stišavajući talase mu pomogao da je odnese na Krit. Na Kritu, kod izvora blizu Gortina, pod jednim platanom koji je zapamćen po večno zelenom lišću, Zevs je vodio ljubav sa Evropom koja je potom rodila Minosa.
Minos je postao kralj Krita i oženio se Pasifajom sa kojom je imao brojne potomke, među kojima i sina Androgeja i kćer Arijadnu. Pre nego što je postao kralj, Minos je zatražio od boga Posejdona neki znak da će on, a ne njegov brat, doći na presto Krita. Posejdon je uslišio molbe Minosa i kao znak poslao mu je belog bika, ali uz uslov da ga Minos žrtvuje njemu u čast. Predivan beli bik je izašao iz mora, a Minos je, kada ga je ugledao tako prekrasnog odlučio da prevari Posejdona i žrtvovao je drugog bika. Posejdon se, uvidevši prevaru, razbesneo i odlučio da kazni Minosa tako što je učinio da se Pasifaja, Minosova žena, ludo zaljubi u bika. Pasifaja je, u želji da se nekako približi biku, otišla do Dedala (najveći grčki vajar, slikar, graditelj i pronalazač) da joj pomogne i smisli način kako da ona utoli svoju strast. Dedal je napravio drvenu kravu u koju se uvukla i sakrila Pasifaja, pa ju je bik tako oplodio, a Pasifaja je začela i kasnije rodila čudovište - Minotaura. To je bilo čudovište sa ljudskim telom i glavom bika. Minotaura je, dok je bio mali, odgajala Pasifaja, ali kako je on rastao, tako je postajao sve bešnji i bešnji, pa su morali da ga smeste u lavirint koji je, po nalogu Minosa, za tu namenu sagradio čuveni Dedal. Da bi se sačuvala tajna lavirinta i način izlaska iz njega, Minos je zatočio Dedala u jednoj kuli na Kritu. Dedalov mitološki let sa sinom Ikarom je bio pokušaj bega iz tog zatočeništva.
U to vreme u Atini, drugom antičkom gradu-državi, živeo je i vladao atinski kralj Egej. Imao je sina Tezeja. U Atini su se u to vreme, u čast rođenja boginje Atine, svake četvrte godine održavale “Panateneje”- velike svečanosti sa javnim igrama. Za vreme jedne od Panateja, pomenuti Minosov sin Androgej je uspeo da pobedi Egeja u svakom nadmetanju. Ne mogavši da podnese poraz, zavidni Egej ga je ubio. Razljućeni Minos, Androgejev otac, je vojnički napao i porazio Atinjane i kao kaznu za Androgejevo ubistvo nametnuo im je obavezu da svake devete godine pošalju po 7 mladića i 7 devojaka za žrtvu čudovištu Minotauru.
Kada su, po treći put, u Atinu doplovili izaslanici kralja Minosa po strašan danak, Atinjani su znali da ih je od tog sramnog danka mogla da oslobodi samo Minotaurova smrt. Egejov sin Tezej se nije dugo kolebao. Odlučio je da ubije čudoviste. Dobrovoljno se javio među mladiće koje je trebalo žrtvovati. Na odlasku se s Egejom dogovorio da će se vratiti odmah posle pobede, ako uspe da pobedi, i da će na povratku cma žalosna jedra svoje lađe zameniti belim, kako bi već izdaleka najavio srećan ishod svog pohoda. Stigavši na Krit, u njega se na prvi pogled zaljubila Minosova kći Arijadna i potajno mu donela dva dara: mač za borbu s Minotaurom i klupko konca, koje je po ulasku u Lavirint morao da odmotava kako bi mogao da se vrati. Stigavši do Minotaura, “uhvativši bika za rogove” ubio ga je darivanim mačem i vratio se prateći razmotani konac. Uspešno je izbegao bes Minosa ukrcavši se na svoju lađu zajedno sa Arijadnom. Usput mu se u snu javio bog Dionis, koji mu je rekao da su njemu bogovi za ženu odredili Arijadnu. Tezej ne sluša bogove i na zastanku na ostrvu Naksos ostavlja Arijadnu jer je bio zaljubljen u njenu mlađu sestru Fedru. Nad Arijadnom se sažalio Dionis, te ju je učinio svojom ženom i boginjom. I pored svega, Ariadna nikada nije prestala da voli nezahvalnog Tezeja. Nastavljajući plovidbu ka Atini, tužan i sa grižom savesti zbog Arijadne, Tezej zaboravlja da digne belo jedro. Videvši, na prilazu Atini, njegovu lađu sa crnim jedrom, otac Egej, misleći da mu je sin mrtav, skočio je sa vrha stene na rtu Sunion i poginuo.
Od tada se to more zove Egejsko.

Comments

Popular posts from this blog

Antička pozorišta

Stari železnički most

Navigaciona oprema